Balkan je prepoznat kao teritorija povećanog rizika od klimatskih promena koje dotiču sve segmente društva, a Srbija je na početku uređivanja ove kompleksne materije – poruka je panelista okruglog stola „Klimatske promene i energetika“ koji je danas održan u formi veb konferencije u organizaciji Udruženja za pravo energetike Srbije, a uz podršku Hajnrih Bol i OIE Srbija. Neophodno je poboljšanje energetske efikasnosti i povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije, kao i unapređenje zakonskog okvira, složili su se panelisti.
Otvarajući konferenciju, Simon Ilse, direktor kancelarije u Beogradu Hajnrih Bel, istakao je da je borba protiv klimatskih promena postala deo svake aktivnosti usmerene na održivost. Naglašavajući važnost dijaloga u oblasti klimatskih promena, Branislava Lepotić Kovačević, predsednica UPES je najavila da će se UPES kontinuirano i sveobuhvatno baviti balansom između klimatskih promena i potreba za energijom i energetske sigurnosti.
Miloš Kuzman, potpredsednik UPES, istakao je da je Zakon o klimatskim promenama prvi sistemski zakon u ovoj oblasti. Prema njegovim rečima, jedan od osnovnih ciljeva zakona je uspostavljanje sistema za smanjenje emisija gasova staklene bašte.
– Ipak, neophodno je usvojiti podzakonske akte da bi zakon počeo da živi. I tek tada ćemo videti šta treba da se popravi u zakonu i videćemo kome on neće odgovarati. A očekujem otpor određenih industrija – rekao je Kuzman.
![](https://oie.rs/wp-content/uploads/2021/05/gordana.png)
Gordana Petković, stručnjak iz oblasti zaštite životne sredine, objasnila je efekte Zakona o klimatskim promenama na društvo i državne institucije.
– Zakon će uticati na sektore energetike, saobraćaja, zgradarstva, poljoprivrede, industrije, upravljanja otpadom. Ključne mere u sektoru energetike su unapređenje energetske efikasnosti i povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije – istakla je Petković.
Aleksandar Kovačević, savetnik grupe 15 za energetiku Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, ukazao je na značajne materijalne efekte klimatskih promena i potrebu za novim pravnim okvirom kojim bi se podržale održive investicije u oblasti energetike.
– Balkan je prepoznat kao teritorija povećanog rizika od klimatskih promena, pogotovo u vidu poplava i suša. Istovremeno, region kasni u pogledu smanjenja emisija sumpor dioksida i azotnih oksida – upozorio je Kovačević.
Profesorka pravnog fakulteta u Beogradu Mirjana Drenovak je govorila u ljudskim pravima i značaju zaštite ljudskih prava u oblasti životne sredine i oblasti klime i predstavila je aktivnosti međunarodnih i nacionalnih sudova koji sve više prepoznaju ova prava, koristeći vezu sa drugim ljudskim pravima.
![](https://oie.rs/wp-content/uploads/2021/05/danijela.png)
Danijela Isailović, menadžer Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije (OIE Srbija) ukazala je na značaj većeg korišćenja zelene energije u borbi protiv klimatskih promena. Ona je podsetila da je do klimatskih promena došlo jer je decenijama korišćena teška industrija i da je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora jedini mogući pouzdan način u borbi protiv klimatskih promena.
– Da bi bilo više zelene energije, potrebno je više investicija i moraju se gasiti termoelektrane. Zelena energija košta, kao što će i borba protiv klimatskih promena koštati, ali znamo da zdravlje nema cenu. U poslednje vreme usvojeno je nekoliko novih zakona u ovoj oblasti što nam govori da postoji politička volja da se Srbija „ozeleni“ i da krene u borbu protiv posledica klimatskih promena – istakla je Isailović.
Irina Kustova, istraživač CEPS-a (Centre for European Policy Studies) iz Brisela govorila je o značaju i efektima Evropskog Zelenog dogovora, odjecima koje je imao ovaj dokument u međunarodnim odnosima i očekivanjima od njegove primene, uz efekte i podrške koje su namenjene državama Zapadnog Balkana, a time i Srbiji.
Organizator okruglog stola, Udruženje za pravo energetike Srbije, najavio je da će organizovati slične događaje u budućnosti kako bi se povezali svi zainteresovani akteri i činioci u oblasti energetike i klimatskih promena.