EMS primio 16,2 GW zahteva za priključenje – Mreža, tržište i banke: NEMOGUĆA MISIJA

Na Danima energetike i investicija održane su panel diskusije posvećene regulatornim, tehničkim, tržišnim i finansijskim uslovima razvoja i realizaciji OIE projekata.

Glavni zaključak je da su operator prenosnog sistema i tržište opterećeni sa 16,2 GW zahteva za priključenje na Elektromrežu Srbije.

Tu cifru obelodanio je jedan od panelista Nebojša Vučinić, direktor Direkcije za razvoj Elektromreža Srbije koji je kazao da se broj zahteva dramatično uvećao od aprila prošle godine (kada je usvojen Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije), te da je u poslednje vreme dupliran broj zahteva za velike solarne elektrane u odnosu na vetroparkove.

Osim Vučinića, panelisti su bili direktor SEEPEX Miloš Mladenović, project manager Elicio Dušan Opačić i član Saveta Agencije za energetiku RS Aca Marković.

Moderator Nenad Jovanović sumirao je utiske sa panela u nekoliko najvažnijih tačaka:

– Nakon donošenja Zakona o energetici, aprila 2022, triplirao se broj zahteva EMS-u za priključenje. Savet investitorima je da budu realniji sa zahtevima kapaciteta projekata i rokovima;

– Inter-dnevno tržište se očekuje u drugom kvartalu 2023. godine što je samo jedna od faza za bolju integraciju OIE;

– Kvota (u MW) za solarne elektrane još nije predložena od strane MRE, pa je vrlo verovatno da AERS nema na osnovu čega da predloži cene premija za aukcije u ovoj godini;

– Poruka Ministarstvu da što pre donese NEKP, da predloži kvote za sve OIE kako bi AERS odredio maksimalne cene premija, kao i da ubrza izradu i doradu regulativa koje se tiču integracije OIE;

– EMS je pristupio IGCC-u, jednoj od 4 jedinstvene EU platforme za balansiranje što će omogućiti efikasniji rad EES sistema jer će optimalno biti angažovana balansna rezerva, a učesnicima će omogućiti manji trošak balansiranja.

Govornici na finansijskom panelu složili su se da je tržište zagušeno neosnovanim zahtevima i da osim mreže, takvu hiperprodukciju projekata ne bi mogao da izdrži i isfinansira bankarski sektor. Panelisti su bili Pavle Milekić, prinicipal bankar EBRD; Vladimir Milanović, generalni direktor Masdar Taaleri Generation; Aleksandar Savić, direktor Direkcije za poslove sa javnim sektorom i specijalizovana finansiranja Erste bank Srbija i Stefan Jevremović, team leader ACB osiguranje.

Moderatorka Milica Popović, partner u CMS je sumirala zaključke panela u nekoliko najvažnijih utisaka:

– 16,2 GW kapaciteta nije realno jer suma koja se zahteva za finansiranje tih kapaciteta prevazilazi mogućnost ukupnog kreditnog plasmana u Srbiji;

– I komercijalne i razvojne banke su mišljenja da regulatori moraju da prate zahtev tržišta u smislu brzine aukcija, kapaciteta koji se zakupljuju i slično;

– Banke očekuju da u poslovanju, pored postojećih, uvedu dodatne zahteve pred investitore u pogledu zaštite životne sredine i u tom smislu će neki projekti koji nisu u skladu sa ESG merama biti odbijani ili će biti finansirani po znatno višim kamatnim stopama;

– Osiguranje je bitan, a nekad i presudan faktor kod finansiranja projekata iz oblasti energetike. Osiguravajuće kuće pod pritiskom tržišta iznalaze nove proizvode u osiguranju i mišljenja su da bi tok transakcija bio znatno lakši kada bi osiguravači bili uključeni u projekte finansiranja još u fazi strukturisanja transakcija;

– Imajući u vidu da nova ministarka energetike dolazi iz sektora finansija, očekuje se da će imati više razumevanja za potrebe finansijskog sektora u pogledu bankabilnosti projekata održive energije;

– Masdar Taaleri je najavio izgradnju vetroparka Čibuk 2 kao što je i planirano do kraja 2024. godine.