Energetska transformacija i veća upotreba i ulaganja u obnovljive izvore energije od ključnog su značaja za očuvanje prirode – jedna je od vodećih poruka WWF-ovog Izveštaja o stanju planete za 2026. godinu, predstavljenog u Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“. O povezanosti energetske tranzicije, zaštite životne sredine i razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Srbiji govorila je Danijela Isailović, menadžerka Udruženja OIE Srbija, tokom prateće panel diskusije.
WWF-ov Izveštaj o stanju planete za 2026. godinu ukazuje na ozbiljnost krize biodiverziteta: prosečna veličina praćenih populacija divljih vrsta u svetu smanjila se za 73 odsto u periodu od 1970. do 2022. godine.
Ipak, primeri oporavka populacija atlantske i pacifičke plavoperajne tune, tigrova, zelenih morskih kornjača i slonova afričkih savana pokazuju da je oporavak prirode moguć. „Primeri oporavka pokazuju da negativni trendovi nisu nužno nepovratni i da ciljano delovanje može doneti konkretne rezultate“, poručio je programski direktor WWF Adrije Loris Palentini.
Dugoročno očuvanje prirode zahteva i promene u načinu na koji proizvodimo i koristimo energiju. Veća upotreba i ulaganja u obnovljive izvore energije važan su deo energetske tranzicije, dok odgovorno planiranje projekata, procena uticaja na životnu sredinu i zaštita prirodnih staništa treba da obezbede da se razvoj energetike odvija uz uvažavanje prirode.
Govoreći o razvoju obnovljivih izvora energije u Srbiji, Danijela Isailović naglasila je da izgradnju OIE elektrana i zaštitu životne sredine treba posmatrati kao komplementarne procese. Istakla je da vodeći investitori u Srbiji poštuju uslove nadležnih institucija, da su studije o proceni uticaja na životnu sredinu važan deo razvoja projekata, kao i da međunarodne finansijske institucije primenjuju stroge kriterijume u pogledu uticaja projekata na prirodu i lokalne zajednice.
Osvrćući se na razvoj energetske tranzicije u Srbiji, Isailović je podsetila da je ovaj proces započeo 2014. godine, donošenjem modernog Zakona o energetici. Iako Srbija proizvodi značajan deo električne energije iz obnovljivih izvora, čiji je udeo veći nego u mnogim evropskim zemljama, većina domaćih kapaciteta zasniva se na hidroelektranama starim više od pola veka.
Nakon početnih otpora, izgrađene su prve vetroelektrane i solarne elektrane, dok je donošenje Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije 2021. godine doprinelo većoj vidljivosti ove oblasti u javnosti. Ipak, tokom poslednje dve godine došlo je do zastoja u realizaciji novih projekata, između ostalog zbog administrativnih prepreka, procedura za izdavanje dozvola i blokada projekata.
Uprkos izazovima, Isailović je izrazila optimizam u pogledu daljeg razvoja sektora obnovljivih izvora energije.
„Budući da smo u pozitivnom kontekstu i vodimo se rečju nada, mislim da će taj usporeni, krizni period brzo proći i da će projekti koji čekaju na realizaciju vrlo brzo biti izgrađeni“, poručila je ona.

Pored Danijele Isailović, u panel diskusiji „Odgovor na podatke iz Izveštaja o stanju planete 2026“ učestvovali su i Ivana Vasić, stručna saradnica za zaštićena područja i zaštitu životne sredine u JP „Vojvodinašume“, Ivana Radišić, bankarska saradnica u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), i Brent Loken, vodeći globalni naučnik WWF-a za pitanja hrane. Učesnici su iz različitih perspektiva razmatrali izazove sa kojima se planeta suočava i mogućnosti za njihovo sistemsko rešavanje.
Događaj je ukazao na to da energetska tranzicija i očuvanje prirode treba da se razvijaju uporedo. Odgovorno planiranje i ulaganje u obnovljive izvore energije, uz poštovanje standarda zaštite životne sredine, predstavljaju važne korake ka održivijoj budućnosti. Nada u promene dobija pravi smisao kada se postojeća znanja, tehnologije i investicije pretoče u konkretna rešenja.
